Škrlet je jedna od rijetkih sorti vinove loze u kontinentalnoj Hrvatskoj za koju sa velikom sigurnošću možemo reći da je autohtona. Ne možemo sa sigurnošću tvrditi da li je ovdje nastala ili je na ove prostore donesena davno, ali danas ove sorte, osim na području moslavačkog vinogorja, ne postoje u značajnijem obimu.
Sinonimi za ovu sortu su ovnek žuti, ovnek slatki, škrlet tusti, škrtec itd. Autohtona sorta Moslavine i Pokuplja, a proširena je u Vukomeričkim goricama i na području Prigorja. Naziv grimiz dolazi od njemačke riječi scharlach (šarlah), to je osip po koži sa crvenim mrljama, a grimizne bobice u punoj zrelosti na sunčanoj strani dobijaju ljubičasto-crvene mrlje, pa cijeli grozd izgleda kao osušene crvenkaste mrlje.
Sorta nakon zrenja pripada 3. epohi, odnosno kasnijim sortama, au uslovima moslavačkog vinogorja u prosjeku sazrijeva u prvoj polovini listopada. Grimizna loza je bujnog rasta, debelih grančica, što je posebno izraženo u slučaju prekomjerne gnojidbe vinograda. Posebno su dobro razvijene vitice kojima su čvrsto povezane sa armaturom.
Grozdovi su cilindrično-piramidalni, a vrlo često sa jednim ili dva krila. Čest je slučaj da su grozdovi rastresiti i rastresiti zbog loše oplodnje, ali u slučaju dobre oplodnje grozdovi su prilično zbijeni. Gnojidba i pravilno klijanje bobica u grozdu jedan je od najvećih problema ove sorte. To u velikoj meri zavisi od vremenskih uslova u vreme cvetanja, na koje se može malo uticati, ali i od bujnosti i ishrane bora. Potvrđen je pozitivan učinak štipanja izdanaka i folijarnog prihranjivanja borom na uspješnost gnojidbe cvijeća u grozdu. Bobica je okrugla ili blago ravna, žutozelene, a sa sunčane strane i zlatnoljubičaste boje, po čemu je sorta vjerovatno i dobila ime.
Trenutno se škrlet uzgaja na svega stotinjak hektara i jedna je od najrjeđih hrvatskih autohtonih sorti koje su u komercijalnom uzgoju. Površine se mogu činiti malima, ali situacija je povoljna s obzirom da je škrlet u prošlom stoljeću gotovo izumro zbog dominacije stranih vinskih sorti (graševina, rizling i chardonnay) koje su davale znatno veće prinose. Uzrok ovog odstupanja u prinosima je još uvijek nejasan, ali iskustvo iz prakse najvećeg proizvođača pokazuje da grimiz koji se gnoji stajskim gnojem daje bolje prinose od mineralnog stajnjaka-grimiz!
Vino je bistro, svetlo žućkaste boje sa nijansama zelene, dobrog kvaliteta, ali pre svega od zdravog i zrelog grožđa sa dobrih južnjačkih pozicija. Akumulacija šećera u grožđu obično nije velika, obično oko 16%, samo u izuzetno dobrim godinama na određenim pozicijama može se nakupiti i do 18% šećera, ali je ukupna kiselost dosta visoka od 8 do 11 g/l.
Kvalitetno vino Škrlet odlikuje se niskim udjelom alkohola (9,7-11,5 vol.%) i nešto višim sadržajem ukupnih kiselina (5,4-8,0 g/l), što ga čini osvježavajućim, pitkim i laganim vinom.
Vino je punog, zaokruženog, kiselkastog, blago cvjetnog mirisa, sa izraženom finom, nježnom, nenametljivo specifičnom sortnom aromom.
Neka od vina koja su napravljena od sorte Škrlet su
